Što je haskap?

H A S K A P

Plava, slatka bobica koja izgledom podsjeća na križanca borovnice i šljive ustvari je haskap (Lonicera Cerulea). Riječ ‘haskap’ potiče iz jezika Ainua, starosjedilaca Japana, koji plod haskapa jedu stoljećima, a u prijevodu bi značila ‘mnoštvo poklona s grane’. Hrvatski naziv za haskap glasi plava kozokrvina, neki ga nazivaju kamčatskom ili majskom jagodom, neki sibirskom borovnicom, ali nama je Ainu naziv nekako najljepši.

Haskap spada u kozokrvine (Lonicera), biljni rod poznat po ukrasnom grmlju. Bliski srodnici haskapa su orlovi nokti, božje drvce i slični grmovi koji plijene izgledom i cvatom dok haskap osvaja okusom svojih bobica.

Pretpostavlja se kako su krajnji istok Sibira i hladni poluotok Kamčatka postojbina haskapa odakle se proširio na Japan, Aljasku i Kanadu. Inače, haskap je iznimno otporna biljka i može podnijeti ekstremno niske zimske temperature, čak i do minus 47 Celzijusa.

Plava, slatka bobica na sjeveru Japana jede se stoljećima i tamošnje stanovništvo haskap smatra iznimno ljekovitom biljkom.

Kao što se kod nas uzgajaju masline i šljive, na Hokaidu, najsjevernijem japanskom otoku, stanovništvo sadi haskap.

Sve veća popularnost slasnih bobica dovela je do podizanja prvih komercijalnih plantaža haskapa na Hokaidu sredinom prošlog stoljeća, a nekako u isto vrijeme sovjetski su znanstvenici otkrili kako je haskap iznimno bogat antioksidansima, mineralima i vitaminima. Navodno su i sovjetski astronauti u svemir nosili sok od haskapa kojeg su prozvali ‘kraljevskim pićem’.

Ubrzo su prve plantaže podignute i u Rusiji, krajem prošlog stoljeća na red su došle Kanada i Poljska, a ovo je voće 2012. svoje mjesto našlo i u Kapelici, pitomom moslavačkom selu smještenom između Garešnice i Kutine. Pogađate, riječ je o našem OPG-u na kojem haskap uzgajamo s puno ljubavi i truda, potpuno prirodno i organski.

Javite nam se i uvjerite se zašto je haskap voće koje zaslužuje mjesto na stolu svih onih kojima je stalo do vitalnosti i zdravlja.